Author: Nenad N. Bach and Darko ubrini



Gyumri, Armenia June 25, 2024.
Stjepan Franetovi, tenor; Eva Kirchmayer Bili, organ
| UZ 30. OBLJETNICU USPOSTAVE DIPLOMATSKIH ODNOSA IZMEU REPUBLIKE ARMENIJE I REPUBLIKE HRVATSKE I UZ DAN DRAVNOSTI I DAN NEOVISNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE U ARMENIJI GOSTOVALI HRVATSKI GLAZBENICI Koncerte pod nazivom ‘Glazbeni pozdravi Armeniji iz Hrvatske‘ i ‘Hrvatska sakralna batina – pjevajua molitva na izvoru kranstva‘, te humanitarni koncert za Armenski Caritas pod nazivom ‘Glazbeni zagrljaj Armeniji iz Hrvatske‘ odrali su hrvatski glazbeni umjetnici, sopranistica Nikolina Pinko, koja je nastupila u Yerevanu 11. lipnja 2024. u Komitas Muzeju – Institutu i tenor Stjepan Franetovi koji je nastupio 25. lipnja u Gyumriju u Katedrali Svete Bogorodice od sedam alosti, Armenske Apostolske Crkve, uz pijanisticu i orguljaicu Evu Kirchmayer Bili. Koncerti su odrani u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ateni i Hrvatskog poasnog Konzulata Republike Hrvatske u Republici Armeniji. Stjepan Franetovi i Eva Kirchmayer Bili nastupili su u Gyumriju i na dobrotvornome koncertu za Armenski Caritas, za pomo starijima i nemonima u Armeniji, 24. lipnja u Komornoj gradskoj dvorani, na kojemu je s hrvatskim umjetnicima nastupila i armenska pijanistica Arpi Vardanyan, koja je 2021. diplomirala klavir na zagrebakoj Muzikoj akademiji u klasi prof. Rubena Dalibaltayana. U okviru projekata kulturne promidbe, javne diplomacije i meunarodne prepoznatljivosti Republike Hrvatske u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i diplomatsko – konzularnih predstavnitava Republike Hrvatske u svijetu, te povodom Dana dravnosti i Dana neovisnosti Republike Hrvatske, kao i uz 30. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa izmeu Republike Hrvatske i Republike Armenije, hrvatski glazbeni umjetnici, sopranistica Nikolina Pinko, tenor Stjepan Franetovi i pijanistica i orguljaica Eva Kirchmayer Bili, odrali su sveane koncerte u Republici Armeniji: 11. lipnja u Yerevanu i 25. lipnja u Gyumriju. Podsjetimo, Armenija je prva kranska drava na svijetu, koja je godine 301. prihvatila kranstvo, a na planini Ararat zaustavila se Noina arka; to je mjesto na kojemu novoga poetka ovjeanstva nakon velikoga potopa. Dana 8. srpnja 1994. uspostavljeni su diplomatski odnosi izmeu Republike Armenije i Republike Hrvatske. Veleposlanstvo Republike Hrvatske za Armeniju, nalazi se u Grkoj, a Republiku Hrvatsku u Armeniji predstavlja poasni konzul. Sveani koncert pod nazivom ‘Glazbeni zagrljaji Armeniji iz Hrvatske‘ odran je u utorak, 11. lipnja u punoj dvorani Komitas Muzeja – Instituta u Yerevanu u Armeniji, na kojemu su nastupile sopranistica Nikolina Pinko i pijanistica Eva Kirchmayer Bili, te izvele pomno odabrani, sveanosti i obljetnicama primjeren glazbeni program, a koji je ukljuivao skladbe hrvatskih, armenskih i europskih skladatelja. Na koncertu i prijemu nazoili su lanovi diplomatskog zbora u Yerevanu, uzvanici iz kulturnog, drutvenog i politikog ivota Armenije, a bio je nazoan zamjenik ministra vanjskih poslova Republike Armenije, g. Paruyr Hovhannisyan. Koncert i prijem su organizirani u suradnji i uz podrku Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ateni i hrvatskog poasnog konzula u Erevanu g. Artashesa Kazakhetsyana, koji je ujedno bio i srdaan domain hrvatskim gostima. Na poetku koncerta nazone visoke uzvanike i goste biranim je rijeima pozdravio veleposlanik Republike Hrvatske u Ateni g. Aleksandar Sunko, zahvalio Poasnome Konzulu, te iznio najznaajnije poveznice izmeu armenskoga i hrvatskoga naroda, meu kojima se istiu zatitnik grada Dubrovnika, sv. Vlaho (Surb Barsegh) iz Sebaste u nekadanjoj Maloj Armeniji, zatim isusovac Josip Marinovi (napisao prvu povijest Armenaca na Zapadu), kao i gotovo tri stotine knjiga tiskanih u Armenskoj tiskari u Beu. Na pozdravni govor veleposlanika g. Aleksandra Sunka, nadovezala se Eva Kirchmayer Bili, koja je odrala izlaganje o poetcima uspostave diplomatskih odnosa izmeu Republike Hrvatske i Republike Armenije prije trideset godina i o zanimljivim kulturnim poveznicama. Nazoni uzvanici, gosti i prijatelji, pozdravnu rije i izlaganje pratili su i razumjeli zahvaljujui pijanistici Arpi Vardanyan, koja je s hrvatskog, odnosno engleskog, prevodila na armenski, odnosno engleski jezik. Naime, Arpi je studirala i diplomirala klavir u Zagrebu, te teno govori hrvatski jezik. Plakate i grafiki dizajn programskoga letka za koncerte, osmislila je i priredila istaknuta likovna umjetnica Alina Gishyan, Armenka s hrvatskom adresom, povezavi hrvatske i armenske motive (pleter). ![]() Eva Kirchmayer Bili i Stjepan Franetovi
Nikolina Pinko i Eva Kirchmayer Bili, izvele su himne Republike Hrvatske i Republike Armenije, a koncert su zapoele Molitvom Antuna Sorkoevia, Dubrovanina, skladatelja i diplomata. Nizale su se skladbe Dore Pejaevi (Pjesma), Ivane Lang (Murve), Slavka Modrijana (Sveica dogarja), Ivana pl. Zajca (Ljuljanka Jelene) Ive Tijardovia (Daleko m’e biser mora), Darka Domitrovia (She walks in Beauty na stihove Lorda Byrona), Nikoline Pinko (Boe, Ti zna) i Jakova Gotovca (Oda zemlji), te armenskih Komitasa, Babajanyana (Melodija), Mirzoyana i Tigranyana (arija Anu). Dirljivo je bilo izvoditi Komitasov ‘Chinar es‘, u zgradi koja nosi ime velikoga armenskoga glazbenika, etnomuzikologa, skladatelja, dirigenta, pjevaa, u dvorani inspirativnog ugoaja i akustike, iji stakleni zid otvara nadahnjujui prizor stabla (Chinar) uz koji stoji Komitasov kip. Odabir Mirzoyanovoga ‘Tunog valcera‘ bio je glazbena posveta poznanstvu izmeu znaajne hrvatske pijanistica Melite Lorkovi (svojevremeno Evinoj profesorici), a dirljiva arija Anu iz prve armenske istoimene opere i Nikolinina interpretacija, posebno je dirnula publiku. Zapadnoeuropsku glazbenu batinu glazbenice su predstavile poznatim arijama G. Puccinija (Un bel di vedremo) i F. Cilee (Io son l’umile ancella). Iznenaenje publici umjetnice su priredile, kada su, u drugome dijelu svoga nastupa, odjenule armensku tradicijsku nonju (taraz) i armenski tradicijski nakit i oglavlje. Koncert je zavrio stajaim ovacijama nazone publike uz neskriveno oduevljenje i zahvalnost za prireeni doivljaj. Druenje se nastavilo u prostorima Komitas Muzeja – Instituta, na prigodnome prijemu. Drugi koncert je odran u utorak 25. lipnja 2024., u Katedrali Svete Bogorodice od sedam alosti u Gyumriju. Ovdje posebno treba napomenuti da u crkvama Armenske Apostolske Crkve u Armeniji ima tek nekoliko orgulja, s obzirom da se tek u novije vrijeme armenska liturgijska glazba uz pratnju elektronskih orgulja i ne postoji redovita praksa odravanja koncerata, na kakve smo u Hrvatskoj i Europi navikli. Stoga hrvatski umjetnici izriu posebnu zahvalnost nadbiskupu nadbiskupije Shirak, Mikayelu Ajapahianu, na velikoduno prihvaenoj ponudi i vie nego srdanom gostoprimstvu, te pomoi pri neposrednoj organizaciji. Na koncert u Gyumri, pod nazivom ‘Hrvatska sakralna glazba – pjevana molitva na izvoru kranstva‘, doao je diplomatski savjetnik g. Goran Prokopec iz Veleposlanstva RH u Grkoj, kojega je doekao Honorarni konzul Republike Hrvatske za Republiku Armeniju, g. Artashes Kazakhetsyan. ![]() Nikolina Pinko i Eva Kirchmayer Bili
Tenor Stjepan Franetovi, koncert je zapoeo ispred oltara, obuen u haljinu (‘kotu‘) hvarske Bratovtine Dua od pargatorija (istilita), te pjevao napjev Divici Mariji na stihove Marka Marulia iz 15. st., uglazbljene od don ima Marovia, te korizmenu Epistolu, drevni hvarski napjev, koji je odzvanjao divnom akustikom Katedrale. Glazbenici su izveli skladbe hrvatskih skladatelja Albe Vidakovia, o. Kamila Kolba, Anelka Klobuara, Vinka Glasnovia, te G. Verdija i G. Puccinija i C. Francka, te drevne i predivne armenske liturgijske napjeve ‘Ter voghormya‘ i ‘Khorrhurd Khorin‘. Posebno je dirljivo bilo izvoditi Matoeve stihove Gospe Marije i Zdravo Djevo, a bez obzira to su otpjevane skladbe predstavile mahom hrvatsku glazbenu batinu, ije je izvorite dua i narav hrvatskoga ovjeka; dirljivo je bilo osjetiti kako se stihovi hrvatskih sakralnih i pukih napjeva, mogu, bez dvojbe, primijeniti i na armenski narod, te su na taj nain predstavljale zajedniku molitvu za Armeniju i Hrvatsku, na armenskome tlu, u crkvi najstarije kranske drave – Armenske Apostolske Crkve, u katedrali u Gyumriju – po prvi puta u povijesti; ispjevanu i izmoljenu. Stjepan Franetovi, Eva Kirchmayer Bili i Arpy Vardanyan u 24. lipnja su u Komornoj gradskoj dvorani u Gyumriju odrali i dobrotvorni koncert za Armenski Caritas, na poziv iznimno angairane djelatnice Caritasa, ge. Armenuhi Mkhoyan, a za pomo tamonjim starijim i nemonima, u Gyumriju, koji je omoguio i Grad Gyumri na elu s gradonaelnikom g. Vardgesom Samsonianom. Gradnaelnik je primio hrvatske umjetnike i predstavnike Armenskoga Caritasa s gom. Armenuhi Mkhoyan i suradnicima i predstavio im grad Gyumri, njegovu povijest, znaajne ljude, posebno istiui duhovnu dimenziju ivota. Gradonaelnik je umjetnike zahvalno darovao prigodnim darovima i cvijeem. Ulaznice za dobrotvorni koncert su bile prodane i dvorana je bila puna. Arpi i Eva bile su pozvane najaviti koncert i na Armenskoj nacionalnoj televiziji, a itav niz armenskih medija, portala i televizijskih postaja, pratio je i izvjeivao. Na koncert su doli i kolege i prijatelji iz Yerevana, te profesori podrunoga Odjela Dravnoga Konzervatorija Komitas u Gyumriju, s dekanicom prof. Hasmik Harutyunyan. Stjepan Franetovi je pjevao pjesme i arije hrvatskih skladatelja, a Arpi Vardanyan dojmljivo je odsvirala Varijacije za klavir armenskoga skladatelja porijeklom iz Arcaha, Eduarda Gazarova, iji sin David Gazarov danas radi kao profesor na Muzikoj akademiji u Zagrebu. Arpi i Eva etveroruno su izvele ciklus ‘Mali aroliki svijet‘ hrvatske skladateljice Ivane Lang, a ovacije nazone publike izazvale su pjesma ‘Tvoja zemlja‘, i finale iz Zajeve opere ‘Nikola ubi Zrinjski‘, koje je na kraju koncerta otpjevao Stjepan Franetovi. Hrvatski glazbenici su zajedno sa svojim armenskim prijateljima i kolegama poloili cvijee na spomeniku rtvama genocida nad Armencima iz 1915., kao i istaknutim armenskim glazbenicima (Komitas, Haaturyan, Babajanyan, Mirzoyan) i knjievnicima, redateljima, glumcima, slikarima (Isahakyan, Shiraz, Saroyan, Paradjanov, Mkrtchyan, Saryan…) u Komitasovom Parku i Panteonu koji je smjeten pored Komitas Muzeja – Instituta, povezavi se putem interneta s lanovima Armensko – hrvatske zajednice u Hrvatskoj. ![]() S obzirom na udaljenosti izmeu Armenije i Hrvatske, te specifinost armenskoga jezika, iznimna pomo u organizaciji bili su brojni armenski kolege i prijatelji, koji su u nesebinoj susretljivosti svakodnevno pomagali hrvatskim umjetnicima tijekom boravka u Armeniji, a Eva Kirchmayer Bili, i u svojstvu potpredsjednice Armensko – hrvatske zajednice i predsjednice Udruge Pasionska batina, uspostavila je itav niz kontakata i konkretnih prijedloga za suradnju s vie kulturnih institucija u Armeniji, sa ciljem ostvarenja novih kulturnih sadraja, programa i projekata, koji e, nadamo se, jo intenzivnije povezati armenski i hrvatski narod, u potrazi za zajednikim poveznicama, osobinama i korijenima. Neka glazbeni ‘pleter’ karakteristian i prepoznatljiv u arhitekturi armenskog i hrvatskoga naroda, isprepleten skladbama armenskih i hrvatskih skladatelja, koji se nalaze u temeljima i sastavni su dio europske kulturne batine, budu nadahnue za budua istraivanja i kulturnu suradnju i razmjenu izmeu hrvatskoga i armenskoga naroda. Hvala Armeniji na vie nego srdanom gostoprimstvu. Priredila: Eva Kirchmayer Bili |



Musical Greetings From Croatia To Armenia
Nikolina Pinko, soprano; Eva Kirchmayer Bili, piano




































































