Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja uvozi mlijeko, a na godinu joj za
potrebe trzista nedostaje 90 milijuna litara, izjavio je Antun Debrecin,
voditelj radne skupine predsjednika Mesica za izradu strategije razvoja
agrara. Jedan od glavnih razloga toj poraznoj cinjenici, naveo je, u tome je
sto smo 1998. godine imali 843.000 goveda, a trenutacno je u Hrvatskoj samo
438.000 grla. U istom je razdoblju pao uvoz mlijeka, a nije povecana njegova
proizvodnja.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u prvih je devet mjeseci ove
godine, primjerice, uvezeno mlijeka u vrijednosti gotovo 14,5 milijuna
dolara, a u istom razdoblju lani taj je proizvod uvezen u vrijednosti 14,4
milijuna dolara. Istodobno je od sijecnja do rujna ove godine, naveo je HGK,
izvezeno mlijeka u vrijednosti 2,6 milijuna dolara, sto je milijun dolara
manje nego u istom razdoblju lani.
STOKA NA KREDIT
– Osim opustosena stocnog fonda, domace proizvodjace mlijeka muci i
neprihvatljiva otkupna cijena mlijeka. Ona je, primjerice, 1995. godine
iznosila 2,60 kuna za litru, a sada je oko dvije kune. U listopadu
dogovoreno povecanje otkupne cijene osjetili su samo oni koji proizvode vise
od 4000 litara na mjesec, a takvih je tek 20 posto – navodi predsjednik
Udruga proizvodjaca mlijeka Osjecko-baranjske zupanije Ivica Miketek i
dodaje kako su brojni seljaci koji se bave proizvodnjom mlijeka na
egzistencijalnom rubu. Zbog nedostatka domacih junica, objasnjava, seljaci
su bili prisiljeni stoku kupovati na kredit od Lure. Grlo u prosjeku stoji
oko 3000 njemackih maraka, a kooperanti taj novac Luri vracaju kroz isporuku
mlijeka.
U Luri, pak, potvrdjuju da domaca proizvodnja mlijeka ne zadovoljava
potrebe naseg trzista, a najveca domaca mlijecna industrija, koja drzi oko
40 posto trzista, uvozi oko 15 posto svjezeg mlijeka. U Luri isticu kako
poduzimaju brojne napore ne bi li njihovi kooperanti povecali proizvodnost i
kvalitetu te im, navela je direktorica kooperativne administracije Nina
Andjal, nabavljaju i junice. Prije nekoliko godina Lura je za svoje
kooperante uvezla 10.000 junica iz Austrije i Njemacke, a nedavno je morala
odustati od nabave novih grla iz Austrije zbog pojave kravljeg ludila u toj
zemlji.
Seljaci, medjutim, isticu da se te krave cesto tesko prilagodjavaju
biohranidbi kojom se oni koriste, pa ne daju toliko mlijeka kao kad su bile
u Austriji, gdje su nerijetko hranjene mesno-kostanim brasnom.
POTICAJI KAO SOCIJALA
U Zajednici udruga seljaka Slavonije i Baranje naglasavaju kako je kljuc
rjesenja u boljem poticaju poljoprivrednih proizvodjaca i u njihovu
okrupnjavanju. Tako misli i direktor Sektora poljoprivredne i prehrambene
industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Stipan Bilic. On objasnjava kako
se dosadasnje dijeljenje poticaja cesto svodilo na socijalu, a mala,
rascjepkana gospodarstva, rekao je, ne mogu biti nositelj poljoprivredne
proizvodnje, koja ce se uskoro naci na jos vecem udaru zbog liberalizacije
trzista.
Toga su svjesni i u Ministarstvu poljoprivrede koje ce, kako je kazao
pomocnik ministra Miroslav Bozic, od sljedece godine boljim poticajima
stimulirati vece proizvodjace. No, zna li se da proizvodjac mlijeka u
Europskoj uniji koji taj proizvod izveze izvan granica EU dobije takve
premije da mlijeko moze prodavati gotovo bez marze, jasno je da se domacim
proizvodjacima mlijeka nece biti lako izboriti za opstanak.
Preneseno iz Vjesnika (www.vjesnik.hr)
S. Laus-Mrvelj, 21. prosinca 2001.
distributed by CROWN – www.croatianworld.net – [email protected]
Notice: This e-mail and the attachments are confidential information.If you
are not the intended recipient of this e-mail, you are hereby notified that
any dissemination, distribution or copying of this e-mail and the attachments
is strictly prohibited and violators will be held to the fullest possible
extent of any applicable laws governing electronic Privacy. If you have
received this e-mail in error please immediately notify the sender by
telephone or e-mail, and permanently delete this e-mail and any attachments.