Vjesnik, Petak, 15. veljace 2002.
Bratulic: Rad Matice hrvatske nikad nije bio nacionalisticki
Matica hrvatska je najstarija kulturna ustanova u Hrvatskoj.
Vec 160 godina ona sa svojim narodom dijeli istu sudbinu /
Maticina obljetnica proslavljat ce se cijelu godinu u Zagrebu
i svim njenim udrugama / Ove ce godine biti dovrseno istocno
krilo Maticine palace, nastavit ce se Dani hrvatskoga jezika s
predavanjima diljem Hrvatske, a pokrenut ce se i Dani Matice
hrvatske u vecim hrvatskim gradovima / Svaka vlast koja bude
zapostavljala Maticu bit ce zapamcena kao vlast koja ne mari
za kulturne potrebe svoga naroda
Matica hrvatska, ta nasa najstarija kulturna ustanova, od
svoga osnutka, 10. veljace 1842., pa sve do danas u luku od
160 prijedjenih ljeta prozivjela je >sve uspone i padove, sve
nade i sumnje, sva razocaranja i uzlete koje je prozivio i
hrvatski narod. Tako je ona ugradjena u intelektualnu i moralnu
povijest hrvatskoga naroda, bivajuci njegovom svijescu i
savjescu<. Povodom njezine znacajne obljetnice o prijedjenu
nelaku putu i planovima za buducnost razgovaramo sa sadasnjim
Maticinim predsjednikom akademikom Josipom Bratulicem.
. O 160. obljetnici Matice hrvatske koje biste etape u njenoj
povijesti izdvojili? Koje predsjednike i zasto?
– Matica hrvatska je najstarija kulturna ustanova u Hrvatskoj.
Vec 160 godina ona je medju Hrvatima postojano i sa svojim
narodom dijeli istu sudbinu. Nema njoj slicne ustanove; iz nje
je nastalo Drustvo hrvatskih knjizevnika pocetkom 20.
stoljeca, a danas brojni njezini ogranci premrezuju svojim
radom i kulturnim djelovanjem cijelu Hrvatsku. Ni jedna druga
hrvatska ustanova nije toliko razgranata i toliko ziva kao
Matica hrvatska. A pocelo je skromno, vrlo skromno u
zagrebackoj Citaonici, u kojoj je nastalo i Gospodarsko
drustvo, iz koje je niknuo i politicki zivot u Hrvatskoj, iz
koje je potekao otpor protiv madjarizacije na drustvenome,
politickom i kulturnom polju. Iz te iste zagrebacke Citaonice
poniknula je i Matica ilirska, kasnije nazvana Maticom
hrvatskom.
Na osmoj sjednici Drustva citaonice zagrebacke, 10. i 11.
veljace 1842., citiram, >predlozio je presvijetli gospodin
grof Janko Draskovic. kao predsjednik istoga Drustva citaonice
da se jedan fond iliti glavnica ustanovi pomocju koje mogli bi
se stari klasici dubrovacki i ostale znanstvene i opce korisne
knjige u nasem narodnom jeziku organickim (glasoshodnim)
pravopisom na svijet izdavati<. Tako stoji u prvoj Maticinoj
publikaciji koja nosi naslov Racun od Matice za narodno
knjizevstvo sabrano nastojanjem Citaonice zagrebacke za godinu
1842. Taj je racun izasao 1843., kad je ilirsko ime vec bilo
zabranjeno, ali do kraja 1842. skupljeno je ukupno 4.687
forinti u srebru. Sljedece godine 2.141 forinti u srebru. To
je ta glasovita glavnica iz koje se porodila nakladnicka
djelatnost Matice hrvatske.
Pocelo je s odlukom o utemeljenju glavnice iz koje ce se
izdavati knjige iz kulturne proslosti. Nije tada osnovano
drustvo, uzalud se cekalo na dozvolu iz Beca i iz Peste jos od
1836. za osnutak Ucenoga drustva. Za osnutak glavnice bila je
nadlezna vlast u Zagebu te je tako i postupano. Ta glavnica se
prozvala Matica ilirska.
Sigurno se dadu lako odcitati vazna razdoblja Matice: osnutak
1842.; prva knjiga, sjajni uspjeh hrvatske filologije i
tekstologije, Gundulicev Osman, a zatim i Demetrova drama
Teuta; promjena imena Matica ilirska u Matica hrvatska, 1874.;
podizanje Palace Matice hrvatske, 1886. Proslava
pedesetgodisnjice Matice hrvatske, 1892.; a zatim skoro svaka
godina s nekom temeljnom knjigom iz hrvatske kulture.
Glasoviti predsjednici koji su ostavili snaznoga traga u
Matici hrvatskoj: Janko Draskovic, Ivan Kukuljevic Sakcinski,
Tadija Smiciklas, Filip Lukas, Ljudevit Jonke, Vlado Gotovac.
Svaki predsjednik u svome vremenu bio je jedan cijeli program.
. Kako pojmovi ilirsko i hrvatsko, zatim nacionalno,
nacionalisticko i internacionalno stoje u svjetlu duge
povijesti Matice hrvatske?
– Danas se mnogi najeze na samo spominjanje rijeci ilirski, a
ipak je to ime bilo katalizator da se hrvatska stoljetna
podvojenost prevlada. Vjecita je zasluga Ljudevita Gaja da je
nasao sretnu formulu da se pravopisom doslo do zajednickoga
jezika za Hrvate u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, u
Dubrovniku i Istri, u Bosni i Hercegovini. A preko ilirskog
imena doslo je i do pune nacionalne integracije svih Hrvata.
Njegov pak slovopis prihvatili su i Slovenci. Morali su ga
prihvatiti i Srbi, ako su zeljeli pisati latinicom, iako je
Vuk Karadzic dugo zanovijetao i obecavao neka savrsenija
graficka rjesenja. Nije ih predlozio. Nije ih bilo! Vec po
tome se jasno razabire da je Matica ilirska bila sira od svoje
nacionalne matice. Kad su oni odustali, vratila se svomu
nacionalnom imenu i znacenju. Suradjivala je s Maticom
slovenskom, izdajuci za svoje clanove zajednicke knjige.
Suradjivala je s Maticom srpskom, te je glasovita Antologija
novije srpske lirike Bogdana Popovica prvi put objavljena u
Matici hrvatskoj, 1911., na latinici, a zatim mnogo puta na
cirilici i latinici, naravno u Beogradu.
Za Maticu hrvatsku atribut hrvatski naravan je kao i njezin
rad, duboko utemeljen u hrvatskome narodu. Nikad nista
nacionalisticko nije bilo u radu Matice hrvatske od njezina
pocetka do danas. Ni jedna ustanova do danas u Hrvatskoj nije
izdala toliko vrijednih knjiga iz svjetske knjizevne bastine –
od Homera preko Dantea i Shakespearea, do Sartrea ili
Virginije Woolf, kao Matica hrvatska.
. Kako izgleda konkretan program obiljezavanja 160. obljetnice
utemeljenja Matice hrvatske?
– Ponajprije: sto je to danas u Hrvatskoj javnost? Da li su to
mozda glasila: radio, televizija, novine, novinari, ili pak
ljudi koji bi morali nesto saznati o svome vremenu i o onome
sto se zbiva u Hrvatskoj i u svijetu? Clanovi Matice hrvatske,
a oni su prvi koji o svojoj ustanovi moraju nesto znati, to
sigurno znaju ako citaju svoje glasilo >Vijenac<. A i drugi
znaju, ako slusaju radio, ili citaju one novine koje su
zainteresirane da nesto o Matici napisu. Ali, po svemu sudeci,
ako u javnom zivotu danas nesto nije ekscesno ili skandalozno,
o tome se uglavnom ne pise. Tesko je tu nebrigu o vaznim
stvarima i prisilnu sutnju probijati, ali u opcenitom zutilu u
nasem novinarstvu za Maticu hrvatsku zapravo, bar za sada,
nema mjesta. Srecom!
Vec smo nekoliko puta napisali, rekli, objavili, da ce se 160.
godisnjica Matice hrvatske proslavljati cijelu godinu, i u
Zagrebu i gdje god ima ogranaka – udruga Matice hrvatske.
Predlozili smo da sve skole u Hrvatskoj dobiju po povoljnim
cijenama, uz pomoc Ministarstva kulture i Ministarstva
prosvjete, neke temeljne knjige iz Maticina nakladnickog
programa. Odrzavat ce se i u Zagrebu, i u cijeloj Hrvatskoj,
predavanja i skupovi o Matici. Glavna i izborna skupstina u
lipnju ove godine bit ce posebna prigoda da se o Matici govori
i pise. Matica ce izdati prigodnu knjigu o proteklih svojih
160 godina postojanja i rada. Ove ce godine biti dovrseno
istocno krilo Maticine palace, s dvoranom za priredbe i
sastanke. Za dio programa brinut ce se sadasnja Uprava, za dio
ona koja ce biti izabrana u lipnju. Nastavit cemo Dane
hrvatskoga jezika s predavanjima diljem Hrvatske, ali cemo
pokrenuti i Dane Matice hrvatske u vecim hrvatskim gradovima.
. Drustvena potpora Matici hrvatskoj sve je tanja. Ne cini li
Vam se da tu, osim izdavanja knjiga, ostaje vrlo malo
tuzemnoga i inozemnoga manevarskog prostora? Moze li u
hrvatskoj drzavi Matica hrvatska biti nesto drugo nego sto je
do sada bila kad joj niti jedna vlast nije bila sklona?
– Matica hrvatska je sirim krugovima nasega gradjanstva poznata
ponajprije kao ustanova koja tiska golem broj knjiga, no ona
se bavi i organizacijom javnih predavanja, odrzavanjem
znanstvenih skupova i sl., te izdavanjem casopisa ( >Kolo< i
>Hrvatska revija<) i novina za kulturu (>Vijenac<). Sredstva
su svake godine skromnija, a djelatnost veca. Svaka vlast koja
bude zapostavljala Maticu, odnosno uskracivala joj pomoc, bit
ce zapamcena kao ona vlast koja ne mari za kulturne potrebe
svoga naroda. Svaka kuna ulozena u kulturu, vraca se oplodjena
visestruko. Placali nas, ili ne placali, nas je posao isti, i
mi od svoje zadace ne cemo odustati.
. Zakon o udrugama, koji dopusta samostalnu djelatnost
ogranaka Matice hrvatske u odnosu na Sredisnjicu, oslobodio je
u nekim sredinama separatisticke snage, kao npr. u Splitu.
Kako ce Split biti predstavljen na lipanjskoj Izbornoj
skupstini ?
– Unatoc tomu sto smo izgubili utrku sa Zakonom, odnosi
Sredisnjice i ogranaka udruga su uglavnom dobri, osim u onim
gradovima gdje biti predsjednikom Matice hrvatske znaci snaznu
drustvenu i politicku promociju. Tamo nasa stara Matica ne
stanuje. Buduci da oni ne placaju ni clanarinu nasoj Matici,
oni nisu clanovi Matice, i u lipnju ih ne ocekujemo. A u
Splitu osnovat cemo svoj ogranak i pomocu njega okupljati onaj
znatni broj clanova Matice koji Sredisnjicu u Zagrebu
prihvacaju kao svoju maticnu ustanovu.
. Nevolja je bilo i u Tovarniku. Sada se tamo obnavlja rodna
kuca A. G. Matosa. Znaci li to da je taj izvor nervoze u
Maticinoj obitelji napokon stisan? Zasto se u javnosti rjedje
spominju Maticini centri u Rijeci i u Zadru?
– U Tovarniku smo, nadam se, posve rijesili sporove, i kad se
bude obnavljala i k svojoj svrsi dovela rodna kuca A. G.
Matosa, prestat ce svi sporovi, a Matica ce i na tome vrlo
vaznom prostoru imati svoj dom. Rijeka, Rijeka! Koliko vremena
potrosenog bez velike koristi, bez znatnoga pomaka. A Matica
bi tamo trebala okupljati sve one koji u njoj, na polju
hrvatske kulture, trebaju raditi, i biti voljni zajednicki
podnositi terete zajednickoga posla. Ali ocito – tamo nisu
nasli spasonosnu polugu da rijese jednostavni problem – da
otvore vrata svima onima koji u Matici zele raditi, te da
Uprava shvati da je Matica ona kulturna ustanova koja okuplja
sve Hrvate, bez obzira na stranacku pripadnost, ideologiju,
vjeru, pamet i poneku glupost.
Suradnja s Maticom srpskom na cekanju
. Culo se da je Matica hrvatska bila sluzbeno pozvana na
proslavu takodjer visoke obljetnice Matice srpske u Novi Sad,
ali da se tamo nije islo. O cemu je rijec?
– Osobno sam, kao predsjednik Matice hrvatske dobio poziv da
sudjelujem na manifestaciji >Vukovi dani< u Beogradu i na
proslavi 175. obljetnice Matice srpske u Novom Sadu. Odbio sam
otici na >Vukove dane<, ali odlucio sam otici u Novi Sad na
proslavu 175. godisnjice postojanja i djelovanja Matice
srpske, a zatim posjetiti i Maticu hrvatsku u Subotici.
Izvadio sam vizu, ali nekoliko dana prije odlaska u Novi Sad
uhvatio me giht, koji me povremeno posjeti, a to je vrlo
neugodna bolest koja me prikovala za dom. Da kazem jos nesto
ovom zgodom: prije par godina posjetili smo, na poziv Matice
slovacke, Maticu slovacku, njezine urede u Bratislavi i
Sredisnjicu u Turcanskom Martinu. Isto tako suradjujemo s
Maticom slovenskom. S Maticom srpskom, zbog razumljivih
razloga, do sada nismo suradjivali. Kad je nasa Matica ukinuta
(odnosno kad joj je zabranjen rad, i uhiceni njezini celnici)
slavenske se Matice nisu javile, niti su protestirale. Tek
mnogo kasnije, nakon demokratskih promjena, pocele su sve
zajedno vise medjusobno suradjivati. Nasu je Maticu prosle
godine posjetila delegacija Matice crnogorske. Vjerojatno cemo
i mi uzvratiti posjet. A zatim ce doci na red i Matica srpska.
. Jeste li zainteresirani za obnovu legendarne biblioteke >Pet
stoljeca hrvatske knjizevnosti< nakon sto je i sluzbeno
potvrdjena >rastava braka< te ugasle edicije s edicijom
>Stoljeca hrvatske knjizevnosti<?
– Kad je pokrenut niz >Stoljeca hrvatske knjizevnosti<,
urednistvo je odlucilo dovrsiti i niz >Pet stoljeca hrvatske
knjizevnosti<. Rad na jednoj biblioteci zaustavio je rad na
drugoj, starijoj. Prije nekoliko dana Predsjednistvo Matice
hrvatske odlucilo je odrzati obecanje i dovrsiti zbirku >Pet
stoljeca hrvatske knjizevnosti< po nacelima kako je ta vazna i
vrijedna biblioteka bila pripremana, uredjivana i izdavana.
— Jeste li pomisljali da se na Palaci Matice hrvatske na
Zrinjevcu konacno postavi kakvo spomen-obiljezje? Mozda kakav
suvremeni arhitektonsko-kiparski zahvat na njenu starom
procelju?
Palaca Matice hrvatske izgradjena je novcem clanova Matice
hrvatske i doprinosima hrvatskih rodoljuba 1886. i danas je
ona pod konzervatorskom zastitom. Ona sjevernom stranom gleda
na Ulicu Matice hrvatske, a zapadnim licem na Strossmayerov
trg, koji je zapravo park. U parku je bista Augusta Senoe,
koju je Matica postavila; uz Akademiju zgradu je Mestroviceva
skulptura, na visokom postolju, Akademijina utemeljitelja
biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Kad bude podignuto novo
sjeverno krilo nase zgrade, bit ce prilika urediti prilaz u
Maticu hrvatsku iz Maticine ulice. To ce tada biti glavni
ulaz. Vjerujem da ce on biti veoma reprezentativan.
. Buduci da ce u lipnju na Vase mjesto doci nova osoba,
usudjujete li se prognozirati >novu< Maticu hrvatsku tijekom
mandata nove Uprave?
– Duznost i cast predsjednika Matice hrvatske veoma je
odgovorna, i za nju se ne otimaju bas mnogi. Osim toga – to je
casnicka duznost, i taj se posao u Matici ne placa, a
zahtijeva puni angazman, cijelu osobu, citavu godinu.
Predsjednik mora cesto putovati medju clanove u ogranke; mora
cesto pisati u >Vijencu<; govoriti u svakoj prigodi; biti
ljubazan sa svakim; strpljiv sa zabavnim i dosadnim ljudima.
Cesto, precesto, mora slusati i veoma mudre ljude, ali i one
druge, i uvijek biti obazriv i imati vremena i kad ga doista
nema. Osjecati se kao vatrogasac koji trci od pozarista do
pozarista. Precesto mora slusati savjete mnogih pojedinaca sto
bi sve predsjednik morao raditi. Opcenito su Hrvati
nezadovoljni onim sto drugi rade, i opcenito smatraju da smo
svi nekako na krivim mjestima. Na nekim drugim polozajima
radili bismo mnogo bolje! Koliki li bi samo na celu neke vazne
ustanove predobro radili, te bili od neizmjerne koristi za
drustvo i kulturu, ali eto nisu u toj mogucnosti! Nisu ih
birali, niti izabrali! A oni najcesce nisu ni clanovi te
ustanove, stranke, instituta, vlade, drzave!
Matica je do danas na svoje celo izabirala ozbiljne ljude,
voljne voditi casnu ustanovu, odricati se svoga slobodnog i
neslobodnog vremena za opce dobro. Novom predsjedniku koji ce
biti izabran u lipnju ove godine, kao i novoj Upravi, zelim
mnogo uspjeha koji se postize strpljenjem, mnogo mudrosti
kojom se izbjegava prazan hod, mnogo hrabrosti da prihvate put
po kojem ce Matica napredovati, i biti medju clanstvo i medju
svim intelektualcima prepoznata kao sredisnja, najstarija,
najbrojnija ustanova hrvatskoga naroda.
. Koliko ce novo zdanje Matice hrvatske promijeniti sadrzaj i
nacin rada u buducnosti?
– Nova zgrada dat ce krila onoj djelatnosti zbog koje je
Matica osnovana. Ona ce biti sredisnja kulturna ustanova u
Zagrebu jer je u sredistu grada, ali jos vise zbog toga sto se
njezini celnici trude i uspijevaju poticati i pratiti kulturni
zivot u Zagrebu i diljem Hrvatske. A to nije malo u danasnjem vremenu.
Branka Dzebic
—–
kad predsjednik MH-e brka pojmove (nacionalizam), sto
ocekivati od zutoga tiska!? (ra)
—–
Distributed by www.CroatianWorld.net. This message is intended for Croatian Associations/Institutions and their Friends in Croatia and in the World. The opinions/articles expressed on this list do not reflect personal opinions of the moderator. If the reader of this message is not the intended recipient,
please delete or destroy all copies of this communication and please, let us know!