BERMUDSKI TROKUT
Piše: Ivo Bojkić
Poznato je da Hrvatska ima izrazito veliku emigraciju pa je broj Hrvata koji žive u domovini i onih koji žive u inozemstvu približno podjednak. Razlog ovako dramatičnim migracijama zasigurno je danak nesretnih povijesnih okolnosti što nas ne amnestira od odgovornosti budući da svoju povijest i budućnost stvaramo sami.
Raspravljajući o modernoj Hrvatskoj i njezinoj perspektivi ne možemo ujedno ne raspravljati o hrvatskom iseljeništvu. Nekako se čini kako je Hrvatska zemlja s ružnom prošlošću, teškom sadašnjošću i blistavom budućnošću, i oduvijek je bilo tako!
Neprestani možete čuti dobronamjerne komentare stranaca koji se ne mogu načuditi potencijalima koje Hrvatska ima, a oni na kojima sve ostaje, a to su prije svega mladi, ne mogu se dočekati kada će ti potencijali postati nešto više, npr. konkretni posao.
Upravo je ovo jedan od najvećih problema hrvatskog društva, a na neki način i temelj našoj tezi o povezanosti budućnosti i iseljeništva u sudbinskom i praktičnom smislu, a to je odlazak iz domovine u potrazi za boljom budućnošću. Iako se broj nezaposlenih smanjuje na sve moguće načine, a ponajviše administrativnim promjenama njezinog izračuna, a poslovni optimizam raste, pa čak i ekonomski pokazatelji pokazuju naznake jednog boljeg života, mladi su tvrdoglavi u svom nastojanju da zbrišu odavde. Ne žele čekat 2-3 desetljeća da stvari postanu bolje jer oni žele živjet sada i odmah.
Pretpostavljam da su na sličan način argumentirali i hrvatski iseljenici u prošlom stoljeću, a da li će tako razmišljati mladi u stoljećima koja dolaze ovisi samo o nama, ma gdje god bili.
Odlazak je očito hrvatska neminovnost, a ni razlozi se nisu previše promijenili. Kao i nekad ekonomske migracije visoko su na listi motiva, a politički razlozi gotovo su potpuno iščezli, bar u onom povijesnom shvaćanju. Ono što bi danas moglo normalnog čovjeka nagnati na bijeg iz ove zemlje svakako je nesposobnost, neodgovornost, nestručnost i korumpiranost političara. No, to je opet odgovornost hrvatskih birača. Prirodna inertnost države samo pripomaže osjećaju apatije budući da je još uvelike uključena u gotovo sve aspekte života, od ekonomije na dalje.
Sve ovo težnje većine mladih u Hrvatskoj da napuste ove krajeve čini potpuno očekivanim. činjenica je da su globalizacijski procesi unificirali vrijednosti, a potrošački način života postao je ideal većine. Prosječan mladi hrvatski čovjek ni po čemu se ne razlikuje od svog vršnjaka u Europi ili SAD-u, ima iste snove i slične potrebe. Jedina je razlika što u mladi u Hrvatskoj nemaju mogućnosti te vrijednosti ostvariti.
I što se dogodi dok odemo vani, kad negdje postanemo stranci? Kao što to obično bude u životu, jedni se snađu i prođu bolje, drugi nešto lošije, ali bez obzira na sve teškoće kroz koje zasigurno prolazi svaki emigrant malo ih se vraća u domovinu.
Postanu manje ili više cijenjeni članovi društva i uspijevaju živjeti u civiliziranom svijetu, daleko od Balkana i sve što on predstavlja, a to je prije svega mentalni pojam, nimalo geografski. Logično pitanje koje se nameće je kako to da uspijevamo u svijetu živjeti kao normalni, uspješni i civilizirani građani, a u svojoj domovini nismo to u stanju? Očito da nije problem u ljudima.
Grčki filozof Sokrat kaže kako je dobro najviša ideja koja svakom biću daje njegov smisao. Svrha je politike postići opće dobro što je plemenitije nego li ostvariti pojedinačno dobro, a svrha države je dobro življenje. Dakle, država je prava država jedino ako je dobra država. Gledajući stvarnost u kojoj živimo, daleko smo od tog ideala.
Nije nova teza kako upravo hrvatsko iseljeništvo predstavlja značajnu snagu, pokretačku silu koja ima znanje, radnu etiku i sposobnost, osobine prijeko potrebne za rješavanje velikih problema s kojima Hrvatska i njezini građani žive.
Na nama je samima kako ćemo i hoćemo li uopće tu činjenicu iskoristiti u ostvarivanju našeg ideala, dobre države. Hoće li Hrvatska za svoje građane i dalje predstavljati ono što Bermudski trokut predstavlja za avione i brodove? Prostor u kojem se nije poželjno zadržavati, a život je ionako u nekim drugim vodama?