Sandra Wigh Hrascanec reviving Croatian composer and benefactor Luisa Erdoedy Lios born in Vienna

Na programu je premjerno izvedeno glazbeno scensko djelo “Lujzina ko1arica”, autora Tibora Martana i Sandre Wigh Hra1aeanec u kojem su se izmjenjivale dramske etide iz 3/4 ivota grofice Lujze, pjevana i eitana poezija najznaeajnijih njemaekih i austrijskih pjesnika. Stalni elan HNK Vara 3/4 din, dramski glumac Zdenko Brlek moderirao je program i eitao hrvatske prijevode (Sandra Hra1aeanec) izvedene vokalne lirike.
Kljuene scene iz 3/4 ivota grofice Lujze nam je kroz kratke dramske etide uprizorila amaterska dramska grupa “Ozana” iz Visokog, a otpjevali su i nekoliko narodnih pjesama toga kraja. Ovaj re 3/4 ijski i koncepijski vrlo inovativan pjevaeko-glumaeki igrokaz pribli 3/4 ilo je vara 3/4 dinskoj publici 3/4 ivot i glazbeni opus grofice Lujze, omiljene medu stanovni1tvom Novog Marofa, Madareva i okolice u vrijeme kada je tamo 3/4 ivjela, naime krajem 19. stoljeaea jer je mnoge od njih spasila od sigurne smrti, gladi i smrzavanja te je u narodnim predajama ostala u sjeaeanju kao plemenita i voljena grofica Lujza.
Grofica Lujza, naime Luisa Erdoedy Lios (1853-1924), rodena je u Beeu i nakon smrti svog prvog supruga i njihovo troje djece, udala se za hrvatskog grofa Rudolfa Erdoedya, gdje je provela dio svog 3/4 ivota u njegovom dvorcu u Novom Marofu. Obilno je pomagala siroma1ne i darivala mnoge crkve na podrueju Vara 3/4 dina. Za njen rad dobila je priznanje pape Pija X. Posebno je poznata po osnivanju prve privatne bolnice u Hrvatskoj, u kojoj je besplatno lijeeila siroma1ne a koja djeluje i danas. Na njeno humanitarno djelovanje potaknuo ju je susret sa promrzlom i siroma1nom djevojeicom Magdom koju je publici dirljivo uprizorila elanica dramske grupe Ozana – Dubravka Benekoviae i njena kaeer.

Susret s grofom Rudolfom popraaeen je pjesmama Dore Pejaeeviae “Ljubavnom pjesmom” op. 39. na tekst velikog njemaekog pjesnika R. M. Rilkea, a njihovo vjeneanje popraaeeno je komornim triom “Preobra 3/4 aj” op. 39 na tekstove velikog austrijskog mislioca Karla Krausa. Ovaj biser vokalne komorne glazbe izveden je na najvi1em izvedbenom nivou. Violinu je pri tom svirala izuzetno talentirana Ruta Bobiae, studentica violine na Muziekoj akademiji u Zagrebu. Kada je Karl Kraus pokazao ovu kompoziciju Arnoldu Schoenbergu, on ju je pohvalio “posebice jedno mjesto” i podr 3/4 ao njeno javno izvodenje, makar je inaee smatrao da “jedna 3/4 ena ne mo 3/4 e biti skladateljica”.
U prvom djelu koncerta izvedene su briljantno u potpunosti “EURžWesendonck Lieder” Richarda Wagnera a na tekstove njegove muze Mathilde Wesendonck u izdanju za dublji glas. To se rijetko mo 3/4 e euti na koncertnim podijima, jednostavno iz razloga 1to 3/4 enski duboki glasovi postali prava rijetkost u klasienoj glazbi. Te pjesme bile su i omiljene Lujzine pjesme, a eak postoji i obrada tih pjesama za klavir koje joj je napisai posvetio August Stradal napisav1i: “Njenoj ekscelenciji gospodi Luisi grofici Erdoedy u dubokoj zahvalnosti i po1tovanju posveaeuje preradivae.” Ove note objavljene su 1917. u Leipzigu, u ediciji Breitkopf & HA¤rtel. Wesendonck Lieder bila je prema Wagnerovim rijeaeima “najbolja glazba koju je ikad napisao” a pjesma “Snovi” poslu 3/4 ila mu je kao studij za njegovu revolucionarnu operu “Tristan i Isolde”.

Louisa Erdoedy – LIOS (1853 -1924): Eine Welle sagt zu andern (R. Tanner)

U drugom dijelu vara 3/4 dinska publika je po prvi puta do sada imala priliku euti pjesme Louise Erdoedy koja je skladala pod pseudonimom Lios. Pjesme su nastale na tekstove najistaknutijih njemaekih pjesnika toga vremena poput H. Hasse, F. Gernertha i dr. a u njima prevladava tuga za izgubljenom djecom i mu 3/4 em, opisi prirode i 3/4 ivotne mudrosti.
Kritieari njenog vremena nazivali su Lios “genijalnom skladateljicom” kojoj je mjesto uz “najplemenitije glazbene genije” a u orginalu su pisane za dubok 3/4 enski glas kakav je imala Hildegard von Stradal koju je Sandra Wigh Hra1aeanec vara 3/4 dinskoj publici vrlo vjerno oearala. Pjesme nam je interpretirala sa puno profinjenosti i osjeaeajnosti i perfektnim izgovorom njemaekog jezika. Svojim dramskim altom a puno boje i topline naroeito u dubokom i donjem srednjem registru uspjela nas je odvesti u zimski san jedne smreke na sjeveru, koja sanja o palmi u dalekoj zemlji jutarnjeg sunca, razgovor o 3/4 ivotu nemirnih morskih valova, olujno i nebo, truo miris preminulog na odru i beskrajnu tugu koju je eitav 3/4 ivot osjeaeala zbog gubitka svoje djece i mu 3/4 a iz prvog braka ali i nadu koje donosi proljeaee kada se priroda ponovo budi.

Sandra Wigh Hra1eanec kao Hildegard von Stradal 1alje pismo i kritike njenih

Nije poznato je li Louisa grofica Erdoedy napisala vi1e instrumentalnih djela, ali ostala je saeuvana jedna Romanca za violoneelo i glasovir u C-duru koju je vara 3/4 dinskoj publici vrlo osjeaeajno i muzikalno praizveo Matej Ileiae. (C)teta 1to ova kompozicija nije ranije na1la put do suvremenih pozornica, jer je uistinu pravi biser literature za violoneelo.

Louisa Erdoedy – LIOS (1853 – 1924): Was ziehen die Wolken so truebe (O. Riecke)

Koncert je zavr1en sa tri operne arije: “Romanca zahvalnosti” slijepe starice Chiecce sa krunicom iz opere “La Giocconda” A. Ponchiellija, zatim na opernim pozornicama rijetko izvodena arija stare Grofice “Ah, posrnuo je dana1nji svijet” iz opere Pikova Dama P. I Eajkovskog i isto tako koncertno vrlo rijetko izvodena komiena Arietta Madame de Birkenfeld iz opere “Kaei pukovnije” G. Donizzetija u zapanjujuaee velikom rasponu glasa, sa puno koloratura koje je odlieno osmislila beeka zvijezda veaeeri Sandra Wigh Hra1aeanec, naglasiv1i njima dodatno komienost ove arije. Sve je popratila spretnom glumom i na kraju koncerta uspjela je razgaliti i nasmijati publiku koja ju je nagradila dugotrajnim pljeskom i odu1evljenim uzvicima bravo.

Sve arije prezentirane su kroz dramsku igru elanova dramske dru 3/4 ine Ozana – grofa i grofice Erdoedy, seosku djeeicu i Sandre Wigh Hra1aeanec, koja je nastupila kao Lujzina svekrva, ee1ka grofica Julija Kolovrat Krakowsky.

Louisa Erdoedy – LIOS (1853 -1924): Der traeumende See (J. Mosen)

Autor igrokaza Lujzina ko1arica, Tibor Martan osnovao je udrugu “Magda i Luisa” koja euva i o 3/4 ivljava uspomenu na plemeniti lik Luise Erdoedy-Lios i njeno humanitarno djelovanje. Elanice Kulturno umjetnieke udruge “Luiza i Magda” iz Madareva priredila za publiku u pauzi koncerta prigodne buketiaee od papira iz tog vremena te spravila kru1aeiaee kojima je grofica Lujza darivala i hranila djecu i zorno doearala njen rad. Isplele su i izlo 3/4 ile i tople 1alove sliene onima kojima je Lujza 1titila djeeicu od hladnoaee.
Sandra Wigh Hra1aeanec diplomirala je pjevanje na Prayner Konservatoriumu u Beeu, gdje je nastavila usavr1avanje i gdje djeluje kao samostalna koncertna pjevaeica. Objavila je tri albuma i do sada je otpjevala blizu 500 solistiekih koncerta diljem svijeta od kojeg se posebno istieu dvije koncertne turneje po Japanu 2008 i 2011 godine. (“Najljep1e pjesme Zagreba, Beea i Japana” i “Vjetar iz Europe”) zajedno sa Mathiasom Reinthallerom, tenorom i Naoko Mori.
Za solo pjesme Luise Erdoedy Lios dugo se nije znalo i nakon 1to su pronadena, Sandra Wigh Hra1aeanec bila je prva koja ih je ponovno izvela u Beeu, a potom i prva koja ih je snimila i objavila na nosaeu zvuka “Earolija toplog daha” / Croatia records 2018.
(R)enama je sve do kraja 19. stoljeaea obrazovanje, skladanje i opaeenito javno djelovanje bilo samo iznimno dostupno. Einjenica da su u to vrijeme romantizma u glazbi eak dvije skladateljice grofovskog porijekla 3/4 ivjele i djelovale u Hrvatskoj od izuzetnog je povijesnog i kulturnog znaeenja za pozicioniranje i znaeaj Hrvatske u Europskoj kulturnoj ba1tini.
Lana Rovereto (copyright)

LOUISA GROFICA ERDOEDY – LIOS
Louisa grofica Erdoedy (1853-1924), poznata pod pseudonimom Lios, rodena je u Beeu (rod. Drasche Wartinberg) i rano je pokazala glazbeni talent. U devetoj godini poeela je svirati glasovir kod profesora Moritza Zweigelta, pijanista i skladatelja. O njenoj pijanistiekoj karijeri zna se jako malo, ali u eOElanku Gustava Kuehlea u eOEasopisu Oesterreichische Musik- und Theaterzeitung (Wien,13/1889 ) navedeno je kako je odr 3/4 ala uspje1an pijanistieki koncert u Grazu s djelima Franza Liszta i Roberta Schumanna. Medutim, bila je poznata po skladanju solo pjesama.
Njene dvadeset i tri solo pjesme s glasovirskom pratnjom, nastale na stihove Heinea, Hermanna Lingga i Hammerlinga i drugih, pod nazivom Lieder und Gesaenge, objavljene su u Beeu kod nakladnika Em. Wetzler (Julius Eldegman). Kod drugog beekog nakladnika Alexander Roses, Musikalienhandlung, objavila je dvadeset i 1est pjesama: 23 iz prethodnog izdanja i tri nove. Oba izdanja propagirana su u easopisu Oesterreichische Musik- und Theaterzeitung.

Sedam njenih solo pjesama izvedeno je 23. o 3/4 ujka 1889. godine u tada1njoj poznatoj beekoj dvorani Boendorf, a poslije su izvedene i u dvorani Ehrbar. Pjesme je izvela Hildegard von Stradal, rodena Zweigelt, supruga pijanista Augusta Stradala. August Stradal, student Brucknera i Liszta, svoju obradu za glasovir ciklusa pjesama Wesendonck Lieder i pjesme Schlafe mein Kind Richarda Wagnera posvetio je Louisi grofici Erdoedy, napisav1i: “Njenoj ekscelenciji gospodi Luisi grofici Erdoedy u dubokoj zahvalnosti i po1tovanju posveaeuje preradivae.” Ove note objavljene su 1917. u Leipzigu, u ediciji Breitkopf & Haertel.
Louisa Erdoedy za svoje solo pjesme dobila je odliene kritike. Gustav Kuehle, u Oesterreichische Musik- und Theaterzeitungu (1890. br. 21), napisao je kako su solo pjesme Louise Erdoedy postale izuzetno popularne i kako se nalaze na repertoaru vodeaeih njemaekih solo pjevaeica. Naglasio je kako u njenim pjesmama “boravi bo 3/4 anska iskra” i kako iz njih “skladno zvuee najfiniji osjeaeaji jedne plemenite, 3/4 enske du1e” te kako “svaki takt donosi ne1to novo u dra 3/4 esnim harmonijskim obratima …”. Napisao je kako “usprkos svim zapanjujueim novostima, ona (Lios) ne prelazi granice opaeeg razumijevanja i shvaaeanja i strogo pazi na opaee zakone srodnosti tonaliteta”. Louisu groficu Erdoedy nazvao je “genijalnom skladateljicom” kojoj je “mjesto uz najplemenitije glazbene genije”.
Nije poznato je li Louisa grofica Erdoedy napisala vi1e instrumentalnih djela, ali ostala je saeuvana jedna Romanca za violoneelo i glasovir u C-duru. Louisa Erdoedy, nakon 1to je ostala udovica, za svog drugog supruga, grofa Rudolfa Erdoedyja udala se 1881. godine. On je imao dvorac u Hrvatskoj, gdje je njenom zaslugom otvorena bolnica u blizini Novog Marofa. Bila je poznata po humanitarnom radu i dare 3/4 ljivosti, za 1to je primila i priznanje od pape Pija X.
Jasna Lovrineviae

POVEZANOST LUJZE GROFICE ERDOEDY I GRADA VARA(R)DINA
O povezanosti Lujze grofica Erdoedy i Grada Vara 3/4 dina i danas svjedoee brojni pisani dokumenti i umjetnieka ostvarenja. Ur1ulinski samostan u Vara 3/4 dinu euva vrijedne spise iz kojih je vidljivo da je grofica Lujza bila pokroviteljica samostana, samostanske crkve i samostanske 1kole. Kod 1kole je otvarala i zaklade za darovite mlade ueenice. Samostanski arhiv posjeduje grofieine fotografije i pisma pisana goticom. O vrijednoj arhivskoj gradi skrbi s. Klaudija (Ana) Duran. U 3/4 upnoj crkvi sv. Nikoline i danas stoji vitraj Presvetog Srca Isusova kojeg je grofica Lujza podigla o svojem tro1ku.
Najpoznatija poveznica grofice i Grada je svako “Ko1arica grofice Lujze”. Grofica je obieavala tijekom svih sveeanosti i dru 3/4 enja u vara 3/4 dinskim palaeama na vidljivom mjestu postaviti ko1aricu za milodare. Donacije svojih prijatelja, plemstva i vi1ih gradanskih slojeva koristila je za financiranje svoje bolnice “Svete Marije de la Salute” namijenjene lijeeenju siroma1nih seljaka i djece te financiranju obroka za najsiroma1niju djecu pri Opaeoj puekoj 1koli u Maddarevu gdje je 1900. godine osnovala 1kolsku kuhinju.
Tibor Martan

Sandra Wigh Hra1aeanec, mezzosopran
Djeluje kao samostalna koncertna pjevaeica veae 20-ak godina, elanica Hrvatskog dru1tva samostalnih umjetnika. (R)ivi na relaciji Bee – Zagreb. Maturirala je u Zagrebu na Srednjoj glazbenoj 1koli “Vatroslav Lisinski” a diplomirala pjevanje na Prayner Konservatoriumu u Beeu. Usavr1avala se kod mnogih poznatih pjevaea kao 1to su KS Walter Berry, Regina Schoerg, Petar Svensson i dr. Zadnje dvije godine intenzivno se usavr1ava KS Univ. Prof. Sylvie Greenberg i uei svoje operne uloge. Teeajeve glume pohada kod Martina Becka i Dunje Tot. U Zagrebu je diplomirala Pravo na Pravnom fakultetu Sveueili1ta u Zagrebu.
Sandra Wigh Hra1aeanec sada je odr 3/4 ala 500-tinjak solistiekih koncerata, veaeinom u Austriji i Hrvatskoj, a dva puta (2008. i 2011.) je gostovala u Japanu. Suradivala je sa mnogim uglednim umjetnicima (Mathias Reinthaller, Peter Svensson, Jorg Ulrich Krah, Drago (C)tambuk, Lidija Bajuk, Matija Dediae, Aniko Bakony, Yu Chen, Naoko Mori, Hiroyo Masumura, Fernando de Silva i dr.) s vrlo raznolikim projektima i u vrlo razlieitim prigodama.
Otpjevala je eetiri praizvedbe: Manuela Kerer: “Wall street Wall” za mezzosopran, step cipele, violoneelo i klavir (2010); Sanda Majurec: “Strava noaei za mezzosopran, violoneelo i klavir” (2010), Franz von Suppe: “Salve Regina” za alt i orkestar (2016) u Beeu; Franz von Suppe; Kazali1ne pjesme (2013) (nakon 200 godina ponovo u Beeu). Do sada je objavila tri nosaea zvuka (CD-a): “Zagrebaeke i beeke pjesme” (2005) povodom kojeg je nominirana za Zagrepeanku godine; “My favourite things” feat. (2010) koji je ujedno i njen jazz debut te “Earolija toplog daha” 2018 (Croaia Records) koji joj je donio nominaciju za nagradu Veeernjeg lista “Veeernja domovnica”. Prevodi vokalnu liriku, operne arije i poeziju sa njemaekog na hrvatski jezik.
Izvor: Lujzina ko1arica [PDF] (sadr 3/4 i biografije i program koncerta)

Izvor Znameniti Novomarofeani