Luka Krilic poslao otvoreno pismo predsjedniku Republike Hrvatske i predsjedniku Vlade

Po1tovani Predsjednici,
u ovim te1kim danima za hrvatski Narod – sve nas u Hrvatskoj – i za eitavo eovjeeanstvo, 3/4 elim dati svoj doprinos analizirajuaei dogadaje i nastalo stanje.
Struenjaci se sla 3/4 u da aee se svijet poslije ovakve krize definitivo mijenjati. Moramo vjerovati u bolje, nadati se tom boljitku, toj promjeni na bolje, ali to jako puno ovisi o politiekim elitama i tome hoaee li biti spremne suoeiti sa sa ovakvim izazovima.
Narod je uvijek spreman ako ima one koji ga dobro vode, ako ima vode koji osobno daju primjer da se treba zalagati za opaee dobro i djelovati na zajednieku korist i dobrobit.
Lako je tra 3/4 iti ujedinjenje s Dijasporom u ovakvim pote1koaeama; moguaee je sada jasno koliko je bilo i znaeajno i va 3/4 no tra 3/4 iti to ujedinjenje puno prije. No, ovo nije vrijeme da “EURoeplaeemo nad zagorjelim mlijekom”EUR.
U nadi da ovaj Va1 potez – tra 3/4 iti ujedinjenje s Dijasporom – nije usmjeren eliminiranju politieke borbe ili politieke oporbe, evo mojih razmi1ljanja.
Iako nitko nije mogao predvidati pandemiju vrlo opasnog virusa i jaki potres u Zagrebu i Hrvatskoj, mislim da odredenim postupcima to mo 3/4 emo okrenuti na dobro, rekli bi – EURoemo 3/4 emo od toga imati vi1e koristi nego 1tete -EUR ako budemo razboriti, pragmatieni i pod obvezno nesebieni. Poslije ovakvog razmjera medicinsko-zdravstvene krize, svaka dr 3/4 ava aee se (morati) prvenstveno sama spa1avati, a mi kao manja dr 3/4 ava s eetiri milijuna stanovnika mo 3/4 emo se lak1e oporaviti -  ako imamo dobre programe. Ako aee nam od EU priteaei neka pomoae, te financije treba valjano usmjeriti prema programima koji su u korist i na1e dr 3/4 ave i na1eg naroda.
Uvjeren sam da mo 3/4 emo ove dvije tegobe, virus i potres, okrenuti na dobro, pozitivnim stavom i djelovanjem za hrvatski Narod, jer ponekad te1ki, razorni dogadaji nisu samo kazna za na1e lo1e gospodarenje ili pona1anje, nego su nam prilika da se mijenjamo na bolje.
Nakon ove pandemije, jasno je da slijedi velika ekonomska kriza svijeta s kojom se odmah treba poeeti nositi – nadolazeaea kriza je izazov i ku1nja vama i va1oj spremnost na velike promjene ne samo u gospodarstvu, nego i upravljanju ovom na1om prekrasnom i optereaeenom dr 3/4 avom.
Ekonomska kriza aee sigurno uni1tavati na1e ionako naru1eno gospodarstvo, ali “ga1enje poduzeaea”EUR po cijeloj dr 3/4 avi isto tako aee pokazati druge moguaenosti, “EURoeotkriti dosada neuoeene potencijale”, za koje treba biti vi1e nego spreman i dobro pripremljen. Mnogi radnici aee izgubiti radno mjesto -EUR” za njih treba naaei druga rje1enja.
Poeinjemo navodenjem najelementarnijih:
1. Potrebno je analizirati opaeu situaciju u gospodarstvu i pronaaei sektore gdje mo 3/4 emo sami poslovati, a to znaei voditi jednu dobro promi1ljenu, “autarkienu” politiku.
2. Zamrznuti na neko vrijeme plaaeanje svih bankovnih kredita za fizieke osobe, obrtnike i za privatne firme.
3. Zamrznuti postupke ovrha dok traje opaea kriza, mo 3/4 e se aktivirati dva mjeseca nakon 1to osoba poene ponovno raditi. Tako i za bankovne dugove.
4. Mnogi “ekonomskih iseljenici” aee se vratiti jer aee zbog krize izgubiti posao pa aee se odlueiti na povratak kuaei, gdje barem imaju minimalne moguaenosti za pre 3/4 ivljavanje (“da nekako izguraju”). Ako imaju svoje vlastite stanove ili kuaee, barem neaee morati plaaeati najam. Kriza je pokazala da moramo sami proizvoditi hranu za vlastite potrebe: moramo jednostavno odmah s tim poeeti, ali sa malim i srednjim OPGovima ili Zadrugama, lokalno i u skladu s hrvatskim regijama, a ne putem nekakvih velikih firmi ili posrednika koji gaze male proizvodaee. Stoga je potrebno uvjerljivo stimulirati povratnike koji imaju moguaenosti da otvore ili OPG ili zadrugu gdje bi mogli sami barem proizvoditi hranu za svoje obitelji. Dr 3/4 ava bi trebala odr 3/4 avati obitelji -EUR” omoguaeiti u prvo vrijeme svakoj obitelji poeetni minimum i podr1ku dok ne krene ozbiljnija proizvodnja. Dr 3/4 ava mora dodijeliti na kori1tenje zemlji1te besplatno za takav OPG ili zadrugu.
5. Zamrznuti obvezu plaaeanja poreza, prireza i ostalih nameta i tek nakon nekoliko mjeseci poeeti naplatu minimalne cijene za struju i za vodu.
6. Dr 3/4 ava mora pomoaei da se navedena poljoprivredna proizvodnja dode do potro1aea i to besplatno za poljoprivrednika-proizvodaea. Cijela proizvodnja treba biti namijenjana prvenstveno za konzumaciju unutar na1e dr 3/4 ave: 1kole, vojarne, ministarstva, bolnice, staraeki domovi, sveueilista itd. Dr 3/4 ava aee moaei platiti poljoprivednicima novcem kojim aee zapravo plaaeati za hranu spomenutim dr 3/4 avnim institucijama.
7. Sve ono 1to se ne konzumira mora iaei prema tvrtkama za preradu poljoprivednih proizvoda, a i njihove preradevine takoder su prvenstveno za unutarnju potro1nju: 1kole, vojarne, ministarstva, bolnice, staraeki domovi i slieno.
8. Ukidati povlastice za uvoz po svakom proizvodu slijedom kojim se taj proizvod poeinje proizvoditi unutar na1e zemlje.
9. Organizirati da OPGovi ili poljoprivredne zadruge mogu prodavati direktno trgovaekim centrima. Za prodavanje tih proizvoda nisu vi1e potrebni posrednici – prodaja ne mora vi1e iaei preko posredniekih firmi.
10. Osigurati minimalnu plaaeu barem 500 eura mjeseeno po obitelj ili 250 eura po osobi za one koji se vraaeaju, ako imaju ekonomske pote1koaee, bez obveze plaaeanja re 3/4 ija, sve dok se osoba ne zaposli i istovremeno putem Zavoda za zapo1ljavanje posredovati da to bude u 1to kraaeem roku.
11. Zakonom o investicijama osloboditi investitore od plaaeanja bilo kakvog poreza na dobit i dohotak na barem 10 godina. Prvenstveno i prioritetno usmjeriti ovakav zakon prema na1im iseljenicima.
12. Ako znamo da 3/4 ivimo na trusnom podrueju, u zoni gdje je moguaenost da se dogodi potres velika i vrlo velika, onda bi bilo potrebno da uskladimo zakone za buduaee gradevine u tom smislu da barem nove kuaee mogu izdr 3/4 ati potrese od magnitude 7 strupnjeva po Richteru. U tom smislu moraju biti predvideni i strogi uvjeti nadogradnje i preinaka postojeaeih gradevina po1tujuaei odr 3/4 avanje statike itd.
13. Pojaeati djelovanje Seizmolo1kog instituta, jer iako se ne mo 3/4 e predvidati kada aee se potres dogoditi, to ne znaei da neaeemo jednoga dana i to otkriti. Pojaeati istra 3/4 ivanje ili financirati stanice po Hrvatskoj gdje aee se moaei monitorirati geodetska mjerenja i poticati geokemijske monitoringe.
14. Za sve radove na obnovi gradevina pogodenih potresom, koji aee trajati barem 10 godina ako nademo dovoljno kapitala za obnovu, osnovati i poticati osnivanje gradevinskih zadruga. Gradevinski materijal treba se proizvoditi u Hrvatskoj te dobavljati iz Hrvatske, takoder preko zadruga (ne preko trgovaekih poduzeaea ili posrednika).Isto vrijedi za sve ostale firme koje aee biti nu 3/4 ne za obnovu zgrada.
15. Jesmo li svjesni da imamo nuklearnu elektranu u blizini na1e dr 3/4 ave i glavnog grada – u Sloveniji – a da je EU 2016. odobrila Madarskoj gradnju nuklearne elektrane u blizini na1e granice? (C)to bi se dogodilo ako dode do razornog potresa velike snage? Mo 3/4 da je do1lo vrijeme da zahvaljujuaei modernoj tehnologiji poput fotonaponskih panela i vjetroelektrana, osamostalimo cijelu Hrvatsku od nabave energije. Dr 3/4 ava mora uspostaviti elektroenergetski projekt kojega je cilj da prete 3/4 ni broj kuaea bude djelomieni korisnik HEPa i povremeni nekorisnik mre 3/4 e jer bi bile u stanju same proizvoditi struju za svoje potrebe. Istom, kuaee koje proizvode vi1kove struje bile bi prikljueene na mre 3/4 u koja bi u poeetku opskrbljivala one koji jo1 nisu u moguaenosti samoproizvodnje, a kasnije bi se mogla isporueivati i korisnicima u inozemstvu. Cijeli ovaj elektroenergetski program bi se mogao financirati prodajom dionica od nuklearne elektrane Kr1ko, dionica onog dijela HEPa koji se vi1e ne bi koristio za domaaee potrebe, te EU fondova.
16. Pojaeati proizvodnju fotonaponskih panela i vjetroelektrana za domaaeinstvo, to znaei financirati tvornicu gdje bi moglo raditi barem tisuaeu radnika, a trebala bi biti organizirana ne kao kapitalistieka firma nego kao zadruga.
17. Trajno i pojaeano investirati u nove tehnologije i znanstvene projekte.
Ova situacija je svakako pokazala, ako to veae nije bilo jasno na primjeru Greke koja je odustala od poljoprivrede i industrije, da na1e gospodarstvo ne mo 3/4 e biti temeljeno samo na turizmu. Sve se mo 3/4 e ako postoji volja i ako ima1 ljubav prema neeemu te po1tujuaei moralna naeela i s ciljem rada za opaee dobro. S vjerom da sve to osjeaeate prema Hrvatskoj i prema Narodu na1e voljene Hrvatske.
Luka Kriliae, Zagreb