Boris Papandopulo Croatian composer interpreted by American pianist Nicholas Phillips 25 Feb 2012 Houston TX

Boris Papandopulo (Honnef am Rhein, February 25, 1906 – Zagreb, October 16, 1991): Croatian composer and conductor. He was the son of the Greek noble Konstantin Papandopulo and the Croatian opera singer Maja Strozzi-Pečić. He studied composing in Zagreb and conducting in Vienna. Papandopulo led the chores “Kolo” from Zagreb and “Zvonimir” in Split and was also the director of the Croatian National Opera and the conductor of the Radio Croatia Symphonic Orchestra (Simfonijski orkestar Hrvatskog radija). He directed and conducted the Operas in Rijeka, Sarajevo, Zagreb and Split. Boris Papandopulo is the author of the major Croatian classical music Opus (over 440 works).
Source www.discogs.com

The piano music of Boris Papandopulo
Kovacic, Loreta
This dissertation examines the life and music of the Croatian composer Boris Papandopulo. The socio-political climate in which he lived is taken into account, and special attention is devoted to the duality in his compositional style. This duality is characterized by his use of both neoclassic and folk components, and derives from his studies of traditional Western European music as well as from his Croatian heritage. He is thus seen to have been a synthesizer in the best sense of the word. Croatia, a small country positioned on the outskirts of Europe, has its own distinctive identity; and its singular position gave Papandopulo’s music the special quality of being both national and international at the same time. His music was heavily influenced by formal techniques, such as the twelve-tone method, yet remained highly individual. Special emphasis will be given to the piano works of this unique and relatively unknown composer.
See the dissertation at Rice University scholarship.rice.edu

Major works of Boris Papandopulo
Operas

• “Sunčanica” (libreto: Marko Soljačić, temeljem Sunčanice Šiška Gundulića i Osmana Ivana Gundulića)
•  “Amfitrion”
• “Rona”.

Balets:

• “Zlato”
• “Teuta”
• “Kraljevo”

Other works

• “Istarske freske”
• “Marulova pisan”
• “Muka gospodina našega Isukrsta”
• “Hrvatska misa u d-molu op. 86″
• “Podnevna simfonija”
• Osam studija
• Osorski requiem
• Klarinetski kvintet
• Kantata “Himna suncu” (Praizvedena: 25. studenog 2010.)

Od praizvedbe 1942. godine „Sunčanica“ je iznimno hvaljena, ali rijetko, tek koncertno i fragmentarno, izvođena Papandopulova opera. Nastala na motivima iz Gundulićeva „Osmana“, u libretu Marka Soljačića pokušale su se zadržati i uklopiti sve literarne i glazbene vrijednosti. Skladana na kraju razdoblja nacionalnog stila, uspostavljajući strukturu između korištenja folklornih elemenata i spajanja istih s modernim, tada suvremenim glazbenim izričajem, unutar priče koja nameće ideju humaniteta, ova opera iznimno je intrigantna, poticajna i zanimljiva. U priči koja tematizira naše prostore i bori se, slijedom velikih literarnih djela, za osjećaj bratstva i ljudskosti koji se, kroz pobjedu ljubavi, ostvaruju na kraju priče. Iznimno aktualna, na najboljim zasadama tradicije i literarne baštine, u sjajnom spoju priče i glazbenog tretmana, ovo je ponovno scensko otkrivanje još jednog domaćeg opernog djela.
Izvor www.hnk-zajc.hr
‘Sunčanica’ je praizvedbu imala 13. lipnja 1942. godine, te je ujedno to i prva opera Borisa Papandopula. Napisao ju je 1935., a uz ‘Sunčanicu’ je skladao još opere  Amfitrion (1936.) i Ronu (1955.).  ‘Sunčanicu’ je u tadašnjoj izvedbi režirao Branko Gavella, dok su je koreografirali  Ana Roje i Oskar Harmoš, a u naslovnoj ulozi nastupila je prvakinja hrvatske opere Srebrenka Jurinac (1921.-2011.)

1906. rođen Boris Papandopulo
1927. Boris Papandopulo, 1. gudalački kvartet
1933. Boris Papandopulo, Glasovirski koncert
1935. Boris Papandopulo, “Sunčanica”, opera
1938. Boris Papandopulo, Simfonieta
1942. Boris Papandopulo, “Hrvatska misa” (Croatian Mass)
1943. Boris Papandopulo, državna nagrada za “Sunčanicu”
1944. Boris Papandopulo, državna nagrada za “Koncert za violinu i orkestar”
Izvor [Josip Andrić, str. 181-185]